Uticaj nikotina na dojeno dete

Dim cigarete sadrži preko 4000 hemikalija, sadrže cijanid, olovo i čak 60 sastojaka koji izazivaju rak. Toksini iz duvana dospevaju u krvotok, a potom u mleko kojim se dete hrani.

Pušenje menja ukus mleka i smanjuje njegova zaštitna svojstva, utiče na smanjenje produkcije mleka i skraćenje perioda dojenja.

Pušenje može smanjiti apetit deteta, želju za sisanjem i vreme aktivnog sna, prouzrokovati češće infekcije gornjeg i donjeg respiratornog trakta, alergije, grčeve, poremećaj srčanog ritma. Faktor je rizika za sindrom iznenadne smrti deteta, pojavu leukemije u ranom životnom dobu, kao i poremećaj tolerancije glukoze.

Dokazano je da je kod dojilja koje puše smanjena mogućnost prenosa joda u mleko što može uticati na oštećenja mozga i usporen mentalni rast i razvoj dojenog deteta.

Pušenje se povezuje i sa učestalijom pojavom grčeva kod dojenog deteta (dva do tri sata jakog plača).

SAVET ZA DOJILJE
Najbezbednije je da dojilja prestane sa pušenjem.

Dojilja treba da maksimalno redukuje broj popušenih cigareta u toku dana.

Preporuka je da nastavi sa dojenjem, jer imunološke prednosti majčinog mleka smanjuju štetne efekte duvanskog dima.

Ne treba da puši u prostoriji gde boravi dete (kuća, kola).

Preporučuje se da između konzumiranja cigarete i podoja prođe bar 2-3 sata (cigareta nakon podoja, da bi se do narednog podoja smanjila koncentracija nikotina u mleku)

Razmotriti upotrebu nikotinskih flastera kao zamenu za pušenje cigareta, jer kontinualno oslobađaju manje nikotina. Nikotinske žvakaće gume koje proizvode različite nivoe nikotina u krvi su manje bezbedne (2 - 3 sata ne dojiti nakon žvakanja)

Preporuka majkama koje doje i puše je suplementacija jodom.